Predsjednik Federacije BiH: "Međunarodna zajednica se kasno uključila u izmjene Izbornog zakona" 03. travnja. 2018.

Predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara u intervjuu za portal Vijesti.ba govori o funkcioniranju vlasti na federalnoj razini, odgovornim za trenutno stanje, ali i o izmjenama Izbornog zakona BiH i minimumu kompromisa koji se, prema njegovom mišljenju, mora postići kada je u pitanju rješavanje ove problematike.

- U proteklom razdoblju organiziran je niz sastanaka na kojima se razgovaralo o krizi i zastoju u radu federalnog Parlamenta i Vlade. Kada će vlast na razini Federacije BiH profunkcionirati?

Čini mi se da to svi znaju bolje nego ja. U načelu, ne mogu biti zadovoljan načinom na koji funkcionira zakonodavna i izvršna vlast u Federaciji BiH. To je očito prema broju zakazanih sjednica, po točkama o kojima se raspravlja i po kojima se donose odluke. Parlament Federacije BiH odavno nije zasjedao redovito, došlo je do krize kako unutar pojedinih stranaka, tako i među strankama. Ne mogu sve to pripisati predizbornoj kampanji. Očito je da postoji nespremnost da se rješavaju gorući problemi. Umjesto toga, izgleda da postoji spremnost pojedinih političkih stranaka da rješavaju pitanja koja njih zanimaju. Također, imamo situaciju u kojoj ni federalna Vlada ne zasjeda redovito. Imali smo jednu sjednicu koju je predsjednik Vlade prekinuo na osobnu inicijativu. Nakon toga, imali smo izvanredne sjednice, ali to nije način na koji treba raditi.

- Tko je odgovoran za ovakvo stanje? Snose li, prema Vašem mišljenju, koalicijski partneri podjednaku odgovornost?

Nikada ne možemo snositi jednaku krivicu. To bi bilo gotovo nemoguće. Naravno, svi misle da su oni drugi krivi. Tako i ja mislim da su krivi prvenstveno odnosi između SDA i SBB-a, te da su krivi odnosi u SDA, pa onda njihovi politički predstavnici koji su na pozicijama ne smiju povlačiti odvažne poteze koji su u interesu Federacije BiH i BiH, a mogu se predstaviti u negativnom svjetlu u okviru biračkog tijela. To je veliki problem sa kojim ćemo se nositi u razdoblju do izbora. Ipak, u ovim okolnostima ja stalno nastojim potaknuti dogovor i razgovor, jer nam druge alternative nema. Sve drugo je zastoj u odnosima i zastoj u rješavanju problema, što stvara još veći defektizam kod naših sugrađana. To dovodi i do jednog dijela razloga odlaska mladih ljudi i cijelih obitelji iz BiH. Također, ne možemo biti zadovoljni napretkom koji pravimo u ekonomsko-socijalnim reformama, niti kada je u pitanju otvaranje novih radnih mjesta. Ja stalno pozivam na dogovor i razgovor, te da radimo u interesu svih u ovoj državi.

- Kamen spoticanja u koalicijskim odnosima svakako je pitanje izmjene Izbornog zakona BiH. Vjerujete li da diplomatska ofanziva Delegacije EU i Ambasade SAD-a, te sastanci koje organiziraju sa domaćim političkim akterima o izmjenama izbornog zakonodavstva u konačnici mogu uroditi plodom?

Nadam se da mogu. Međutim, činjenica je da se međunarodna zajednica dosta kasno uključila u rješavanje ovog problema koji, sada naslućujemo, može izazvati ozbiljniju krizu u funkcioniranju demokratskih procesa u BiH, prvenstveno misleći na demokratske izbore, a zatim i na posredne izbore koji slijede nakon neposrednih izbora, a to je izbor izaslanika u federalni Dom naroda, a samim tim i konstituiranje vlasti na razini Federacije BiH i BiH. Jasno je da je pozitivno što su se međunarodni predstavnici uključili, ali mislim da je to značajno kasno. Zasigurno će biti teško u ovom kratkom razdoblju postići neki kompromis. Minimum kompromisa je da se omogući provođenje presude Ustavnog suda, a to je da se kroz demokratske izbore osigura legitimno predstavljanje svih konstitutivnih naroda.

- Kako tumačite zajedničko upozorenje američke veleposlanice Maureen Cormack i šefa delegacije EU u BiH Lars Gunnar Wigemarka da se, prilikom izmjena Izbornog zakona, političke stranke prvo moraju fokusirati na prioritete koji uključuju Dom naroda Parlamenta Federacije BiH i Mostar, a sačekati razdoblje nakon izbora za rješavanje ostalih pitanja, uključujući Predsjedništvo BiH, sukladno relevantnim presudama Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH?

To je njihov stav, ali je jasno da se presuda Ustavnog suda ne može provesti bez legitimnog predstavljanja u tročlanom Predsjedništvu, koje je vrh vlasti u državi BiH. Mi u HDZ-u BiH smatramo da je potrebno doslovno provesti presudu Ustavnog suda, a to je da se na svim razinama predstavljanja, tamo gdje treba biti predstavnik konstitutivnog naroda, osigura legitimno predstavljanje. To je lako riješiti. Međutim, postoji pitanje koliko su partneri u ovoj državi spremni pristati na tako nešto, odnosno koliko će licemjerno govoriti kako neće osigurati dominaciju manjine nad većinom. To su gluposti. Jednostavno, treba osigurati svakom konstitutivnom narodu da ima legitimne predstavnike. Tada će biti puno lakše funkcioniranje svih institucija u ovoj državi.

 

Intervjui