Predsjednik Federacije BiH u intervjuu za Oslobođenje o relacijama koalicijskih partnera, šansama BiH da se političari uozbilje 06. studenog. 2017.

Funkcionira li federalna vlast?

- Teško je reći. Svi se natječemo da kažemo da funkcionira, a onda se ispostavi da Parlament radi pa ne radi, pa je problem dnevnog reda. Treba priznati da je stanje neke letargije. Nažalost, nije to posljedica samo ponašanja vlasti već ukupnog sustava, kompletnog ambijenta koji stvaraju i mediji i tužiteljstvo i svi oni koji su dio javnog života. Svaki iskorak se na neki način napada.

Onda imamo situaciju da vodimo neku alibi politiku, kažemo da smo za reforme, za EU i NATO, a kada dođu zakoni, onda ih ne provodimo. Ne branim političare, ne možemo očekivati iskrenost i dobronamjernost svih aktera, ali najgore je što je postalo dopustivo javno govoriti nešto što nije ustavno, što je protiv reformi, protiv temeljnih načela postojanja ove države. U takvom ambijentu trebamo donositi važne odluke, kao što je zakon o MIO/PIO, čiji je jasan cilj učiniti mirovinski sustav održivim. Ako smo svjesni da je sve manje uposlenih, da sve više ljudi odlazi vani, ko će puniti taj mirovinski sustav? A znamo koliko smo u mirovinski sustav ubacili onih koji nisu zaradili mirovine. Znači, svi znamo da stanje ne valja, a niko nije spreman napraviti iskorak, već smo zarobljeni u nekoj vrsti predizborne kampanje.

I to prerano?

- Previše rano jer to traje već pola godine. Koalicioni odnosi su poznati: imali smo stranku koja je ušla u vlast, pa brzo izišla, pa smo dobili SBB. Kako utemeljiti suradnju ako je više nego očigledan sukob SDA i SBB-a koji se pokazuje na svakoj sjednici Zastupničkog doma i Doma naroda u Parlamentu FBiH? Što se tiče Vlade, možemo reći da radi, ne onom brzinom i onoliko kako bi trebalo u smislu neophodnih reformskih zakona, ali je stanje bolje nego u Parlamentu. Prošla izvanredna sjednica Zastupničkog doma zakazana je da se riješe gorući problemi - vodosnabdijevanje određenih općina i gradova. Zabrinjava da tako važna pitanja stoje po nekoliko mjeseci. I onda kada se rasprava otvorila, vidjelo se da iz politikantskih razloga te tačke nisu stavljene na dnevni red, što je bolno da se neko igra sa temeljnim ljudskim pravom, opskrbom vodom u 21. stoljeću. Zaista mislim da niko nema pravo tako se ponašati. Puno je zakona koji trebaju pročišćavanje, usklađivanje, stvaranje prostora za ambijent gospodarstvenicima da rade. Međutim, ne postoji spremnost da se napravi iskorak, a da ne govorim da ne postoji spremnost da riješimo temeljna pitanja odnosa naroda u ovoj državi. Da napokon kažemo - ovu državu kroz Ustav i kroz zakon želimo učiniti ugodnom za svakog njenog stanovnika, pa bilo kojoj grupaciji pripadao. Haj’mo to riješiti na korektan način. Mislim da bez toga ostajemo u ovom pesimističnom stanju. Veliki broj građana odlazi iz BiH i to bi trebao biti alarm svima da se retorika mora promijeniti, pokazatelj da niko neće na retrogradnoj i destruktivnoj politici dobiti poene kod svojih glasača. Ili se opet računa na dizanje nacionalnih tenzija, pa da se onda određene političke stranke postave kao zaštitnici, što se također može prepoznati u javnoj diskusiji onih koji stalno ponavljaju kako štite državu od nacionalista, podjela, korupcije i urušavanja. A oni koji najviše galame najveći su sudionici takvih procesa.

Ne želim govoriti o crnim prognozama jer mi imamo priliku sve ovo zarotirati i u regionu i u BiH. Bosna i Hercegovina itekako može iskoristiti prednosti koje ima, suradnju sa Hrvatskom, spremnost Srbije da se surađuje na izgradnji odnosa za budućnost, a da prošlost ostavimo povjesničarima i sudovima. Ali moramo uložiti dodatne napore, posebno u Parlamentu FBiH i ja ću ponovo sazvati sastanak predstavnika izvršne i zakonodavne vlasti, kako bismo harmonizirali, koliko je to moguće, zakone koji nekad dobiju na Vladi jednoglasnu potporu, a onda u Parlamentu zastanu. Reforme nisu bezbolne, ali ih moramo provoditi. Moramo tražiti rješenja za postojeće stanje, jer se sve na neki način usporava, i na federalnoj i na državnoj razini i sve se više zaoštravaju odnosi. Taj smjer nas vodi u još veće probleme i moramo zaustaviti tu tendenciju. Više razgovarati, dogovarati se, pa i iza zatvorenih vrata. Ne moramo uvijek biti u pravu, ali kompromis je negdje između.

Gdje je u aktuelnoj konstelaciji međustranačkih odnosa HDZ?

- HDZ drži podjednaku približnost sa svim strankama i u Federaciji i u RS-u. Predstavljamo hrvatski narod koji je najmalobrojniji u BiH, konstitutivni narod i nastojimo održati dobre odnose, jer ni slijedeći izbori neće drastično promijeniti političku sliku. Govorim o kapacitetima za formiranje vlasti.

Poznato je da smo najjačoj stranci u Bošnjaka ponudili strateško partnerstvo, predsjednik Čović kao predstavnik stranke nudi SDA da na listu papira napišemo šta su to strateški ciljevi na kojima ćemo zajedno raditi i o kojima nema dileme. Da iz javnog diskursa izbacimo sve te kvaziobrambenaške teze, da ne moramo svaki put dokazivati da Hrvati i HDZ smatraju državu BiH svojom domovinom koju žele na najbolji mogući način urediti. Da to stavimo ad acta i da se posvetimo gorućim problemima.

Hoće li SDA?

- Dosad nisu pokazivali spremnost. Čak i kad smo razgovarali - recimo, o trošarinama, akcizama - i dogovorili, na kraju nismo uspjeli promijeniti zakon, što zbog populizma, što zbog onih koji nisu više formalno u SDA. A onda i zbog problema koji imamo sa dvojnošću vlasti iz RS-a na entitetskoj i državnoj razini. To je mehanizam koji je urušavajući: napredak koji se može napraviti na državnoj razini, vlast iz RS-a pokušava srušiti i obratno. O svakom se rješenju može govoriti i negativno i pozitivno, ali svi moraju biti svjesni da međunarodne financijske institucije neće više financirati nijedan projekat ukoliko nisu sigurne da će im se uloženi novac vratiti.

Očekujete li da će biti gore do izbora?

- Želim pozitivno gledati, a opet biti realan. Očekivati je da će se kampanja koja je već davno počela intenzivirati. Da će stranke i pojedinci tražiti način kako će biti prepoznati kod glasača i da neće bježati od bilo kojeg sredstva. I to je zabrinjavajuće, a može biti jako opasno. Ukoliko neka stranka procijeni da joj rejting pada, ona će tražiti na bilo koji način pa do izvanrednog stanja da popravi svoju poziciju. S te strane moramo tražiti mehanizme i potporu međunarodne zajednice da takve aktivnosti budu spriječene u startu. A opet, ovo preslagivanje administracije SAD-a nakon predsjedničkih izbora, pa u okviru njemačke vlasti su procesi koji će narednih mjeseci biti završeni i očekivati je da se ozbiljnije pozabave ovim prostorom, ne samo BiH nego bivše Jugoslavije, u kojem se moraju naći rješenja dugoročnije suradnje i napretka. Ostavljanje u nekoj lebdećoj poziciji ovog političkog stanja može dovesti do problema. Ima naznaka da se traži pravac kako unaprijediti BiH, poduprijeti brži napredak ka evropskim integracijama i NATO-savezu. Jer to je put bez alternative.

Šta će biti sa izmjenama Izbornog zakona? I šta će biti sa izborima bez izmjena Izbornog zakona s provedbom odluke Ustavnog suda BiH? Zar to nije pat-pozicija?

- Jeste. Ustavni sud je tri puta odlučivao po odredbama ovog Izbornog zakona. Brisane su odredbe po kojima se popunjava Dom naroda Parlamenta Federacije, što jasno upućuje da se izravni izbori mogu održati, a ne mogu posredni. Doduše, Izborno povjerenstvo nagovještava da bi oni mogli izračunati zastupljenost svakog konstitutivnog naroda iz kantona, sukladno broju naroda koji živi u tom kantonu i da bi možda mogli naći neko rješenje, ali je pitanje koliko bi bilo kvalitetno. Međutim, u ovom postojećem stanju, ne može se izvršiti izbor. Nema smisla, došli bismo u neku vrstu ustavne krize, da izaberemo zastupničke domove, a da ne možemo izabrati vlast. A onda bi se postavilo pitanje šta je valjano, šta je starije, šta je važnije.

image
Predsjednik Federacije u Orašju

Mislim da to trebamo izbjeći, da trebamo tražiti kompromis i rješenje. I mislim da treba prestati odobravati onima koji govore da je biranje legitimnih predstavnika jednog naroda opasnost za ovu državu, odnosno da oni neće nikad prihvatiti rješenja u kojima će narodi birati svoje predstavnike. Svaka politička stranka može imati određene vizije kako urediti ovu državu, ali dok se ne izvrše promjene po njihovoj želji, moraju poštivati postojeće ustavno uređenje, odnosno temelje ove države. Ova država funkcionira na temelju dva mirovna sporazuma: Vašingtonski je uredio odnose u Federaciji između Hrvata i Bošnjaka, Dejtonski je uredio odnose u BiH. Nažalost, Vašingtonski je doživio niz promjena u kojima su značajno narušeni odnosi između Hrvata i Bošnjaka na štetu Hrvata, to je očigledno. I Dejtonski sporazum je doživio promjene.

Pitanje je gdje nas može dovesti dalje narušavanje odnosa konstitutivnih naroda, ma kako neko želio građansku državu i drugo uređenje. Mi moramo voditi računa da se svaka zajednica, svaki konstitutivni narod, svaki pojedinac ugodno osjeća u ovoj državi. A to možemo samo ako ozbiljno razgovaramo što neko želi u ovoj državi, kako je želi urediti.

Za početak - treba dogovor HDZ-a i SDA?

- Pojednostavljeno rečeno djeluje tako. Ne želim biti odvjetnik SDA, ali moramo biti svjesni ambijenta. Za bilo kakav dogovor o funkcioniranju vlasti treba stvoriti ambijent. Ukoliko se dogovor napada sa svih strana, argumentirano i neargumentirano, onda će biti sve manje dogovora. Mi smo nekoliko puta u razgovorima sa SDA došli blizu rješenja najkrupnijih političkih problema, Ustava, Sejdić - Finci, Izbornog zakona, međutim, ne znam iz kojih razloga SDA se uvijek vraćala na početak kad dođemo blizu kraja. Što znači - ništa od dogovora. To je i bio razlog da HDZ i HNS upute u proceduru prijedlog izmjena Izbornog zakona a da nismo postigli sporazum sa ključnim političkim partnerima.

Sad i SDA ima prijedlog?

- To je dokaz da politički dogovor nije uspio. Po sadašnjem Izbornom zakona mislim da nema smisla provoditi izbore, jer će nas dovesti u veći problem. Mislim da je najbolje rješenje izmijeniti Izborni zakon sukladno odluci Ustavnog suda i da imamo normalne demokratske izbore u demokratskoj atmosferi koju trebamo svi stvarati.

Šta se dogodilo sa preseljenjem vrha Federacije?

- Tu se pokazala sva nemoć institucija Federacije, odnosno koliko smo mi slabo uređen sustav. Sad smo u situaciji da predsjednik i dopredsjednici Federacije nemaju ni ured u vlasništvu Federacije.

Podstanari?

- Podstanari imaju ugovor ili plaćaju zakupninu. Mi nemamo ni to. Loše se osjećam kad o tome govorim. Sva ona trakavica, ispod svake razine. Ja sam pokušao da riješim taj problem i kad je Vlada FBiH uložila novac u obnovu objekta, onda je Općina Centar rekla da ne dopušta korištenje prostora iz meni nepoznatih razloga. Vjerovatno će i ovaj mandat proteći da to pitanje neće biti riješeno. Od početka sam zagovarao da Vlada i sve institucije Federacije riješe prostor u vlasništvu Federacije, jer to je prva odlika dobrog domaćina, dobrog odnosa upravljanja državnim, odnosno novcem svih građana Federacije. Međutim, oni koji upravljaju Sarajevom nisu spremni na takav način riješiti problem.