Bez Izbornog zakona, nema ni izbora 05. svibnja. 2017.

Predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara u Oslobođenju govori o prijedlogu HNS-a

Ustavni sud BiH je dao rok da se Izborni zakon promijeni do 1. 7. pa ukoliko Parlamentarna skupština BiH ne izvrši svoju obavezu - minimalno što možemo očekivati jeste da Ustavni sud briše neustavne odredbe iz zakona. Ustavni sud može čitav zakon proglasiti neustavnim, što je manja vjerovatnoća. Znači, najvjerojatnije će brisati odredbe koje su proglasili neustavnim, takva je praksa bila. Ukoliko se te odredbe brišu, onda nema načina u Izbornom zakonu da se izaberu poslanici u Dom naroda. Ukoliko se ne mogu izabrati poslanici u Dom naroda Parlamenta Federacije, nema ni Doma naroda BiH. Tad nema ni predsjednika, dopredsjednika Federacije, nema Vlade Federacije, nema Vijeća ministara. U toj situaciji izbori za Zastupnički dom Parlamenta FBiH, zastupnički Dom BiH, kantonalne skupštine i distrikt Brčko nemaju smisla. I zbog toga mi predlažemo izmjene Izbornog zakona i predlažemo naše rješenje na koji način da biramo poslanike u Dom naroda, kaže predsjednik Čavara, a upitan da li to znači da bez izmjena Izbornog zakona nema ni izbora - odgovara: “Pa, tako proizlazi.”

Prijedlog HNS-a je u načelu Izetbegovićev

Na sličan način on je to objašnjavao i gospodinu Fülleu, kad je bio ovdje, da se naprave ad hoc izborne jedinice, tumači predsjednik Federacije

Šta će biti sa Izbornim zakonom?

- Mislim da nijednog razloga nema da se istakne vitalni nacionalni interes, odnosno da se stavi veto, jer predložena rješenja ne ugrožavaju nijedan konstitutivni narod, naprotiv svakom konstitutivnom narodu omogućuju da biraju svoje predstavnike.

Zašto se onda i SDA i opozicija bune?

- Svi oni koji su dosad imali mogućnost kandidirati i birati hrvatskom narodu u BiH predstavnike i smatrali da je to normalno, mislim da državu BiH prave nenormalnom. Na takav način ne gradimo ni povjerenje između naroda, već stvaramo nestabilnost u kojoj je nenormalno da neko ima želju drugome predlagati kandidate i birati njihove predstavnike u institucije tamo gdje je predviđeno da budu predstavnici konstitutivnih naroda, onako kako to predviđaju i Vašingtonski i Dejtonski sporazum.

A čemu uopće hitna procedura?

- O ovim pitanjima mi već duže u BiH na političkoj razini raspravljamo i pokušavamo naći dogovor. Upravo to zabrinjava - mi o odluci Suda iz Strasbourga o provedbi presude Sejdić - Finci raspravljamo već nekoliko godina bez rezultata.

Neka maske padnu

Raspravljamo i o tome što je predvidio i Vašingtonski i Dejtonski sporazum, o ravnopravnosti konstitutivnih naroda u institucijama koje bi trebale graditi povjerenje svih naroda u te institucije, a radimo suprotno. Čini se da je vrijeme da se maske skinu, da se pokaže kakvu želimo BiH, jesmo li spremni graditi je na dobrobit svih ili neko želi BiH samo za sebe.

Po čemu ovaj prijedlog HDZ-a i HNS-a rješava pitanje Sejdić - Finci? Zašto, recimo, prijedlog izmjena zakona o Domu naroda ne tretira cijelu BiH, već samo Federaciju? Zar je moguće da HDZ podržava rješenje da su domovi naroda u dva entiteta potpuno različitog ustroja?

- Postojeći sustav je stvorio toliko nejednakosti da ih je nemoguće ispraviti kroz prijedlog zastupnika HNS-a i HDZ-a BiH. Toga moramo biti svjesni. Tražili smo rješenja kako sprovesti odluku Sejdić - Finci i nije bilo spremnosti ni s jedne strane da se to uradi. Svjesni smo toga da u ovom trenutku nema kapaciteta za promjenu Ustava ni Federacije, ni BiH. U toj situaciji, imajući u vidu realno stanje, tražimo rješenja za ono što možemo napraviti u postojećem stanju i rješenja za entitet, Federaciju, rješenja za entitet RS, svjesni da i odluka o konstitutivnosti Ustavnog suda BiH nije provedena na kvalitetan način. Ne možemo očekivati da ćemo mi kroz Izborni zakon promijeniti ono što je napravljeno tada kada je napravljena nejednakost po pitanju i uloge Vijeća naroda u RS-u i Doma naroda u FBiH. S druge strane, na nepravedan je način riješeno i pravo sudjelovanja u vlasti i u RS-u i Vladi Federacije, jer sama brojka da je 8 - 5 - 3 u Federaciji i RS-u pokazuje da u oba slučaja Hrvati sa 5 i 3 dobijaju ukupno 8 članova u Vladi, dok druga dva naroda imaju puno značajnije uloge, plus što predstavnike Srba u Federaciji uglavnom biraju Bošnjaci, a predstavnike i Bošnjaka i Hrvata u RS-u biraju Srbi. A odluka je da su sva tri naroda ravnopravna, konstitutivna na čitavom prostoru BiH. Međutim, implementacija te odluke Suda mislim da je dovela do još veće nejednakosti konstitutivnih naroda u oba entiteta. Hrvatski narodni sabor u cilju zaštite hrvatskog naroda da bira svoje predstavnike, a i da vratimo povjerenje u institucije ove države, jer nestabilnost nikome ne može odgovarati u BiH, pogotovo ako želimo graditi nova radna mjesta, ambijent za nove investicije, smatra da je neophodno promijeniti barem Izborni zakon onako kako je predložen u parlamentarnoj proceduri BiH, kako bi se omogućilo da svaki narod bira svog predstavnika. Po našem prijedlogu izbora člana Predsjedništva, većina srpskog naroda u BiH bira srpskog člana, većina Bošnjaka bira bošnjačkog člana i većina Hrvata hrvatskog člana i to vraća onu temeljnu odrednicu tročlanog Predsjedništva, da su u njemu predstavnici sva tri konstitutivna naroda koji su temelj od ZAVNOBiH-a pa evo do referenduma o nezavisnosti BiH. Mislim da je jako važno da se ovim prijedlogom rješava izmjena Izbornog zakona za Grad Mostar, u kojem je ograničeno da jedan narod ne može imati više od 15, najmanje mogu biti 4 predstavnika jednog konstitutivnog naroda i najmanje jedan predstavnik ostalih. Izbjegla bi se dominacija većine, ali bi se osiguralo napokon da građani Mostara imaju mogućnost izbora. Treće, što je jako važno, to je da u domovima naroda Parlamenta u klubovima Hrvata, Bošnjaka i Srba dobijemo opet legitimne predstavnike sva tri konstitutivna naroda, odnosno da se srazmjerno broj jednog, drugog, trećeg naroda bira u Domu naroda.

Jeste li svjesni da bi prijedlog HNS-a imao znatno veću težinu kada biste identičan princip tražili i u RS-u?

- Nejednakost u ovoj državi je napravljena i Vašingtonskim i Dejtonskim mirovnim sporazumom. Vašingtonski je podrazumijevao ravnopravnost Bošnjaka i Hrvata u Federaciji. Ta ravnopravnost je drastično narušena i u izboru člana Predsjedništva BiH i u izboru zastupnika u Klub Hrvata u Domu naroda Parlamenta Federacije. Bilo bi najbolje da postoji spremnost za ravnopravnost sva tri konstitutivna naroda, da svaki narod bira svoje predstavnike i da to provedemo.

Kakav je set zakona za Federaciju koji HNS predlaže?

- Radi se o prijedlogu zakona koje smo u načelu dogovorili kada smo dogovarali parlamentarnu većinu nakon izbora, a koji dosad nisu došli u parlamentarnu proceduru zbog nespremnosti prvenstveno SDA. Mi smo u načelu dogovorili da bi trebalo implementirati odluku Ustavnog suda o pitanju neustavnih ministarstava i to još nije završeno.

Branitelji i FTV

Dogovorili smo da oni branitelji koji su nezakonito, neustavno izvedeni iz prava trebaju se sukladno Ustavu i zakonu vratiti u prava, a nismo još donijeli zakone kojima bismo proveli odluku Ustavnog suda. Ili, recimo Zakon o RTV-u FBiH, prije godinu smo usuglasili izmjene i dopune Zakona o RTV-u FBiH zajedno sa SDA i SBB-om.

I da li je to uvod u treći kanal?

- Ne, treći kanal je na razini države, kroz izmjene kompletnog RTV sustava i to podrazumijeva pravo koje imaju nacionalne manjine u Evropi, pa zašto ne bi i konstitutivni narod u BiH? Ove izmjene i dopune zakona odnose se na to da javni RTV Federacije vratimo u okvire zakona. U ovom času već preko deset godina FTV nema Statut sukladno zakonu, Upravni odbor više ne postoji, jer svi su podnijeli ostavke, petogodišnji mandat aktualnog, sadašnjeg direktora je istekao prije četiri godine.

Ima li Vlada Federacije podršku u Parlamentu?

- To je teško pitanje. Nažalost, imamo složenu situaciju, svi smo svjesni koliki je jaz između lidera SBB-a i SDA, a s druge strane imamo čudan odnos SDA koja nije spremna ući u rješavanje nijednog problema koji smo ranije dogovorili.

Predsjednik HDZ-a Dragan Čović je rekao da je i prijedlog Izbornog zakona koji je u parlamentarnoj proceduri zapravo onaj s kojim se u razgovorima sa SDA najdalje otišlo. U čemu je problem?

- Pa u tome i jeste problem. Ja sam sudjelovao na mnogim sastancima sa SDA. Za Grad Mostar prije godinu sam imao dojam da smo sve dogovorili, trebalo je za naredni sastanak pripremiti o kojim pitanjima bi odlučivali vijećnici sa određenog prostora kao ad hoc skupina, kako bi zaštitili određena prava. Na slijedećem sastanku dobili smo prijedlog koji nas je vratio na početak. Isto tako dugo razgovarali smo o načinu izbora članova Predsjedništva na temelju ranije proklamiranih i javno izvučenih stavova i samog predsjednika SDA gosp. Izetbegovića da nema smisla da Bošnjaci Hrvatima biraju predstavnike, što je sasvim normalno. Međutim, kada dođemo do rješenja, onda nema spremnosti da se takvo nešto i stavi na papir i da se usvoji, to je ono što otežava sve odnose o kojima govorimo. I sam ovaj model koji je predsjednik Čović iznio, na neki je način prijedlog Izetbegovića.

Za izbor članova Predsjedništva?

- Da. Na sličan način on je to objašnjavao i gospodinu Fülleu, kad je bio ovdje, da se naprave ad hoc izborne jedinice. Možda se postoci ne slažu, ali principijelno to je prijedlog u načelu SDA.