Predsjednik FBiH Marinko Čavara u intervjuu za Večernji list: Plan je nakon 2022. isključiti Hrvate iz upravljanja u BiH 30. siječnja. 2021.
Hrvati moraju naći pravi odgovor na prijetnje koje postoje u kontekstu novog urušavanja političkih prava u Federaciji BiH, a koje bi se mogle realizirati na izborima 2022. godine, poručio je, između ostaloga, u intervjuu za Večernji list BiH Marinko Čavara, predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine. Kaže kako su Bošnjaci protuzakonito i protuustavno izmijenili određeni broj članova Središnjeg izbornoga povjerenstva, a prvenstveno je plan i cilj izbori 2022. “To čak i neki javno najavljuju te kažu kako će te godine raskinuti okove i učiniti sve da biraju nelegitimne predstavnike”, kazao je Čavara. U kontekstu političkog položaja hrvatskog naroda u Federaciji, Čavara navodi kako je od iznimne važnosti provesti sporazum iz lipnja prošle godine, a kojim je bilo potvrđeno kako će se Izborni zakon BiH mijenjati sukladno presudi Ustavnog suda o legitimnom predstavljanju. No bošnjačka strana je, dodaje, zanemarila taj dio sporazuma te smo u ovu godinu ušli bez rješenja pitanja izbornog zakonodavstva. “Vidimo što je na sceni. Jasno je da će SDA i druge bošnjačke stranke učiniti sve da odugovlače proces razgovora i pregovora kako se do izbora ne bi promijenio Izborni zakon. Jer, njihov je plan potpuno isključivanje hrvatskog konstitutivnoga naroda u upravljanju sudbinom ove države i sudbinom svoga naroda. Odnosno, njegovo brisanje kao političkog subjekta, prvenstveno u Federaciji, a samim tim u državi”, upozorio je Čavara.

Ovih dana posebno je aktualno pitanje nabave cjepiva kako u BiH tako i zemljama okružja. Kakvo je vaše mišljenje kada je riječ o poziciji Federacije BiH u tom procesu?

Svjesni smo ovih događaja u svijetu glede cjepiva, sukoba Europske unije s proizvođačima. Jasno je kako sve ukazuje na to da je ogromna potreba u svijetu tamo gdje je situacija lošija glede epidemiološkog stanja, bolesti, zaraženih i onih koji trebaju bolničko liječenje. U ovom trenutku mislim da Federacija poduzima sve što je u njezinoj nadležnosti u okviru Bosne i Hercegovine. Mislim da Ministarstvo zdravstva, na čelu s ministrom Mandićem, odlično radi posao, a to pokazuje i stanje, odnosno epidemiološka slika u Federaciji. Hvala Bogu pa nam nije stanje takvo da panično trebamo tražiti cjepivo. Međutim, pitanje je i kada bismo trebali tolike količine, na koji način doći do njih kada jedna Europska unija ima problema s nabavom cjepiva. Vidjet ćemo kako će se odvijati situacija u idućem razdoblju. Ponavljam, mislim da je Ministarstvo zdravstva poduzelo sve potrebne aktivnosti, koliko je u njegovim mogućnostima, da nabavi cjepivo za stanovnike Federacije BiH.

Kako gledate na ekonomske mjere koje je donosila Vlada? Mislite li kako su iste bile dovoljne za sanaciju gospodarstva u tom entitetu?

Vlada je uradila maksimalno s obzirom na sredstva koja je imala na raspolaganju. Ono što je činjenica, a to smo govorili na početku, jest da se ne može ići s ogromnim mjerama jer nitko ne može predvidjeti koliko će trajati, a proračun Federacije nije toliko velik da se može ići s nekim mjerama kao što je išla Republika Hrvatska ili neke druge veće zemlje. Treba strpljivo. Jasno je da ne možemo u vrijeme pandemije riješiti sve probleme i spriječiti gubitak svih u gospodarstvu. Jedne ekonomske mjere Vlade FBiH i Federacije ne mogu ukupno nadoknaditi gospodarsku aktivnost. Nismo išli s većim zatvaranjima kao što su to činile druge zemlje Europe.

Vjerujem da ste aktivno pratili pitanje provedbe lokalnih izbora u Mostaru, a koji su imali i nacionalni značaj. Kakva je vaša ocjena izbornoga procesa u gradu na Neretvi? Čekali smo 12 godina da ljudi mogu glasati, ali zabrinjava prvenstveno to što smo dobili Izborno povjerenstvo kojim je čisto politički upravljano iz središta moći SDA, DF i sličnih. Oni prvenstveno odlučuju po političkom nalogu, a ne sukladno pravu i Izbornom zakonu. Tako da smo dobili situaciju očitog kršenja izbornog procesa. Očito je da postoje korelacije s nekim pravosudnim institucijama koje surađuju na tom planu pa se flagrantno kršenje Izbornog zakona i Zakona o prebivalištu još uvijek tolerira bez ikakve sankcije i javne osude. A to može dovesti u pitanje legitimnost ovih izbora, a i svakih izbora u budućnosti.

Mnogo je špekulacija u kontekstu izbora 2022. godine, kao i mogućnosti da se sada pokuša vratiti stari način popunjavanja federalnog Doma naroda kojim bi se ponovno utjecalo na izbor hrvatskih predstavnika. Kako vi gledate na izborni proces koji nas očekuje za dvije godine?

Bošnjačke stranke su protuzakonito i protuustavno izmijenile određeni broj članova Središnjeg izbornog povjerenstva. Prvenstveno su plan i cilj izbori 2022., to čak neki i javno najavljuju, odnosno da će te godine raskinuti okove i učiniti sve da biraju nelegitimne predstavnike, a u čemu veliku ulogu ima veći dio sadašnjeg sastava Središnjeg izbornog povjerenstva. Na to jasno upućuje i način na koji su se vršili izbori u Mostaru, pokazuje način na koji se riješila situacija u Travniku. Odgodili su izbore za više od mjesec dana bez utemeljenja u Izbornom zakonu. Stalno se krši zakon. U kontekstu dopisnoga glasanja, stvorili su u Federaciji situaciju da su ondje gdje im je odgovaralo, po potrebi političkih nalogodavaca, odbili prijave za glasanje u odsutnosti pa zatim nisu slali listiće na prijavljene adrese. Tako da su potpuno poništili volju birača koji su željeli glasati u odsutnosti. Očekivati je da će nastaviti sa sličim aktivnostima, a pogotovo na izborima 2022.

Na koji način Hrvati mogu odgovoriti na takve planove?

Moramo tražiti pravi odgovor na takvo stanje i zasigurno tražiti partnere za rješenje. Moramo voditi računa da u BiH puno utjecaja imaju vodeće svjetske sile, prvenstveno SAD. Trebamo upoznati novu administraciju, kao i partnere u EU i RH na koji se način odvijaju procesi u BiH i da to ne može ostati bez onih koji su bili svjedoci i potpisnici Daytonskog sporazuma.

Sve ovo moglo bi se izbjeći kada bi se proveo sporazum iz lipnja prošle godine, a kojim su bile dogovorene promjene Izbornog zakona koje bi omogućile legitimno predstavljanje. Zbog čega se izbjegava provedba toga sporazuma?

Sporazum je ispoštovan u onom dijelu kojemu je odgovaralo određenim čimbenicima da se održe izbori i da budu manipulirani na ovakav način. Ali prošli su rokovi koje je sporazum definirao u kontekstu promjene Izbornog zakona. Vidimo što je na sceni. Jasno je kako će SDA i druge bošnjačke stranke učiniti sve da odugovlače proces razgovora i pregovora kako se do izbora ne bi promijenio Izborni zakon. Jer njihov je plan potpuno isključivanje hrvatskog konstitutivnoga naroda u upravljanju sudbinom ove države i sudbinom svoga naroda. Brisanje kao političkog subjekta prvenstveno u Federaciji, a samim tim u državi. Jer znamo da se iz federalnog Doma naroda popunjava državni Dom naroda. Nelegitimnim popunjavanjem nelegitimnim predstavnicima u federalnom Domu naroda, u Klubu Hrvata, dobili bi većinu u Klubu Hrvata u Domu naroda Parlamenta BiH i time bi mogli kontrolirati proces u cilju da Hrvati prestanu biti politički subjekt.

Ipak, ne treba zaboraviti kako je sporazum postignut u nazočnosti predstavnika SAD-a i EU-a. Znači li to kako će one snage koje izbjegavaju provedbu dogovora ipak morati sjesti za stol?

Predsjednik Čović otvorenim je pismima upozoravao na događaje u Mostaru, na ispunjavanje svih sporazuma. Vjerujem kako postoji toliko odgovornosti i kod tih čimbenika u BiH, da određene sporazume krši prvenstveno SDA i druge bošnjačke stranke i da u tom smislu trebamo tražiti rješenja kako potpisani sporazum realizirati. On se prvenstveno odnosi na dogovor da se vrše izmjene Izbornoga zakona sukladno odluci Ustavnog suda o legitimnom predstavljanju, odnosno natkrovljujućem načelu konstitutivnosti i ravnopravnosti svih naroda na čitavom prostoru Bosne i Hercegovine, a o čemu je donesena odluka Ustavnog suda 2000. godine.

Najavljen je izbor novog visokog predstavnika. Možete li se osvrnuti na rad dosadašnjeg te dati neka svoja očekivanja od novog?

Sadašnji visoki predstavnik Valentin Inzko pokazao je jedno ružno lice. Prvo kad se prisjetimo ožujka 2011. godine kada je iznad Ustava i svih demokratskih normi suspendirao odluku Izbornoga povjerenstva koje je poništilo izbor predsjednika i dopredsjednika Federacije, kao i Vlade Federacije, platforme. Onda je time grubo ušao u sustav i najviše nanio štete demokraciji u Bosni i Hercegovini, naravno i hrvatskom narodu, te je osigurao da bošnjačka većina s nekoliko Hrvata, koje su uzeli kao fikus, obnaša vlast. Time su eliminirani Hrvati iz političkog odlučivanja u Federaciji. Time je pokazao svu nesposobno, pristranost. Njegova će uloga biti zabilježena kao negativna. Mogu pozdraviti inicijativu Njemačke da se zamijeni visoki predstavnik, a mi moramo stvarati uvjete da se Ured visokog predstavnika potpuno ukine. Kako ćemo ići u Europsku uniju kao demokratska država ako imamo visokog predstavnika koji može donijeti odluke kao što je donio Inzko, znači da suspendira odluke Središnjeg izbornog povjerenstva? Time je potpuno poništio demokratski proces izbora i onemogućio da se provedu rezultati. Jasno da ne možemo dokučiti što je potaknulo Njemačku, vjerojatno kancelarku Angelu Merkel ili nekoga od njezinih suradnika, da se ide u ovu aktivnost. Očito je kako su ranije napravljeni svi dogovori s velikim silama u Vijeću sigurnosti. Ne bi išli neozbiljno u proces predlaganja i potvrđivanja u Bundestagu da nisu ranije diplomatskim linijama dogovorili tu aktivnost. Vidjet ćemo. Ja očekujem da će ovim izborom biti zaokret u smislu vraćanja svih procesa u Bosni i Hercegovini u okvire Ustava i zakona. Vidimo kako je počelo flagrantno kršenje svih demokratskih načela. Imamo puno toga, ali očekujem da će demokratska Europa, ali i Sjedinjene Američke Države s novom administracijom na čelu s predsjednikom Bidenom, to shvatiti. Biden je itekako iskusan političar koji dobro poznaje situaciju na prostoru Bosne i Hercegovine. Vjerujem kako će nam pomoći da Bosnu i Hercegovinu uredimo kao demokratsku državu u kojoj će biti vladavina prava, zakona i Ustava