Predsjednik FBiH:"Državni udar pokušaj je sprječavanja rada Parlamenta FBiH i da se sve odlučuje u Vladi FBiH" 01. travnja. 2020.

Predsjednik Federacije BiH Matinko Čavara da je intervju za Večernji list u kojem je, između ostalog, govorio onposljedicama koronavirusa, radu Kriznog stožera i preglasavanjima.

 

Jeste li zadovoljni ponašanjem federalnih vlasti, napose Kriznoga stožera?

Glavna i, rekao bih, jedina tema intenzivno nam je korona i pandemija u posljednjih mjesec dana iako smo bili svjesni razmjera koji su se događali u drugim državama. Mislim da, što se tiče FBiH, smo ipak navrijeme poduzimali mjere koje su bile restriktivne. Jednostavno, takve mjere ljudi moraju osjetiti i prihvatiti da je nužno poduzeti takve mjere. Mislim da je u ovome razdoblju Krizni stožer poduzimao dosta dobre mjere, jednako kao i Ministarstvo zdravstva, Zavod za javno zdravstvo... Pokazali su da su kadri odgovoriti iskušenjima. Je li trebalo neke stvari ranije poduzeti, o tome se može raspravljati.

 

Nije mogla nikako ova utrka s virusom i vremenom završiti bez politikanstva i podmetanja. U jeku krize s koronavirusom dogodila se smjena Kriznog stožera FBiH. Čule su se različite interpretacije toga. Kako vi komentirate ovaj potez?

Nažalost, kada očekujemo da će jedna ovakva nesreća, koja je snašla ne samo nas u Bosni i Hercegovini nego i cijeli svijet, učiniti to da izvučemo pouke te da nas politički objedini oko borbe protiv pošasti, dobili smo jednu eskalaciju želja i ambicija da se preuzmu ingerencije ovlasti drugih razina. Pri tome se vodi izborna kampanja u ovoj krizi te se pojedinci predstavljaju spasiteljima. To je jako zabrinjavajuće. Najprije, imali smo pokušaj da se jednom uredbom u Vladi Federacije suspendira demokracija i preuzmu ingerencije Parlamenta. Ta uredba predviđala je drakonske kazne za one koji krše izolaciju iako i sadašnja rješenja u Kaznenom zakonu omogućavaju dovoljno oštre mjere prema prekršiteljima. Radi se o onima koji šire zaraznu bolest kojima su predviđene jasne kazne. Jednako se odnosi i na kazne o prekršajima samoizolacije, tako da, s te strane, nije bilo nikakve potrebe donositi ovakve odluke. Ponajprije zbog toga jer Vlada ne može preuzeti ovlasti Parlamenta, odnosno da jedan mali dio izvršne vlasti preuzme potpunu vlast u FBiH, što je neprihvatljivo.

 

A smjena Kriznog stožera?!

Ta odluka apsolutno je neprihvatljiva. Nije bilo nijednog razloga da se smijeni ovaj Stožer. Pogotovo jer krizni stožer mora sveobuhvatno donositi mjere jer se one odnose na kompletno odvijanje života u novonastalim okolnostima. Sada cijelu priču kontrole krize svoditi na malu skupinu ljudi, a kojom pak netko drugi upravlja na daljinski, i kojom se provode ne samo želje iz Vlade nego i ravnatelja kliničkih centara je neprihvatljivo. Jasno je da u ovome vremenu postoje osobe i skupine koje žele iskoristiti ovo stanje nesreće. Međutim, smatram da bismo svi morali raditi na tome da se takve ambicije onemoguće. I da, prije svega, radimo na tome kako zaustaviti širenje i smanjiti posljedice koronavirusa.

 

Je li ta smjena provedena po zakonu?

Formalno jest, međutim, na takav način uraditi kako bi se od određenog dobavljača dobili testovi je neprihvatljivo. Jasno da to stvara veliki problem i otupljuje oštricu borbe protiv koronavirusa. Nažalost, dio Vlade, prije svega, gospodin Novalić bio je prisiljen donijeti takvo nešto i to nije na dobrobit i boljitak u borbi protiv ove bolesti.

 

Nalazimo se u središtu pandemije koronavirusa, a iz Stožera civilne zaštite izbačeno je Ministarstvo zdravstva. Što to govori?

Da nema nikakve logike u smjeni ovog Stožera, pokazuje upravo ova činjenica da u njemu nema resora zdravstva. Željela se stvoriti situacija da imamo većinu kojom se da lako upravljati i kako bi djelovala mimo Kriznog stožera i zapovjednice ministrice Jelke Milićević. Time se, u biti, želi nekoga isturiti da nosi odgovornost za rad Kriznog stožera, a da se istodobno odluke donose negdje drugo. Negirano je inzistiranje ministrice Milićević da se moraju poštovati procedure, odnosno da svaku nabavu medicinske opreme moraju odobriti zdravstvene ustanove, a to su Ministarstvo zdravstva, Zavod za zdravstveno osiguranje, Fond solidarnosti... Odlučivanje izvan tih procedura nije dobro. Naravno, ovaj Stožer, iako je ponajprije vezan za zdravstvena pitanja, donosi odluke i za sve sfere života. Zabrana kretanja stanovnika te određenih kategorija, zatvaranje trgovina i uvođenje policijskog sata ostavlja posljedice na svaki segment života u FBiH. Zato moraju biti uključeni brojni kompetentni ljudi koji trebaju reći trebaju li se donijeti mjere. Ako pak to ne treba činiti, onda ne treba praviti štetu gospodarstvu. Ovako Krizni stožer FBiH može postati samo nečije sredstvo za manipuliranje i zloporabe. Očekujem zbog toga da se poništi odluka i da se napravi Stožer koji može odgovoriti ovakvim iskušenjima.

 

Zakonom je definirano da Stožer civilne zaštite daje instrukcije, a ne zapovijedi županijama, a u međuvremenu je parastruktura, koja je instalirana s načelnikom Stožera Fahrudinom Solakom, poslala županijama zapovijed da moraju sve uskladiti mjere. Što se poručuje ovakvim pokušajima discipliniranja županija?

Ne trebaju nam ovakve situacije u ovakvom vremenu krize. Ali, rekao bih, nažalost, da je to nastavak dijela politike bošnjačkih stranaka iz Sarajeva koje smatraju da treba iskoristiti i ovaj trenutak kako bi potpuno centralizirali Federaciju BiH i unitarizirali način donošenja odluka. Svaki normalan čovjek zna da je to glupo, da se radi o nasilju i nanosi štetu svima nama. Gotovo kao da smo svjedoci svega onoga što se događalo u bivšoj Jugoslaviji. Mnogima i ovakva situacija služi da bi popravili vlastiti rejting koji je značajno poljuljan obnašanjem dužnosti. Sada se pokušava tijekom ove krize, što je jadno da ne može biti jadnije, dobiti političke prednosti nad predstavnicima Hrvata. Zato opet pozivam da ovu krizu iskoristimo ne za takve poteze nego za potpuno jačanje osjećaja da ovdje zajedno živimo i da zajedno moramo donositi odluke na dobrobit svih. A ne tražiti prostor da bismo zloporabili sve to tražeći nedostatke u ustavu i zakonima. Sve što se radi, a, iskreno, žalim one zaslijepljene koji to ne vide, nije u interesu ni Bošnjaka, ni bosanstva, ni probosanskih snaga, nego u interesu uske skupine ljudi. Za mene je u ovom slučaju ključno očuvati ustavno-pravni poredak i demokratsko odlučivanje da bi institucije funkcionirale.

 

Kako komentirate blokadu rada federalnog Parlamenta nakon slučaja preglasavanja u Vladi, smjene Kriznog stožera. Kamo to vodi?

Najprije, nastoji se pozicionirati Vladu iznad Kriznog stožera, što, po zakonu ne može biti. Pokušava se kroz Vladu i Krizni stožer donositi odluke koje nisu u ustavnoj nadležnosti FBiH. Određene stvari Krizni stožer može prenositi na nižu razinu, ali ne može odlučivati glede isključivih nadležnosti županija. Nekada imamo nespretnosti, ali, nažalost, previše ima loše namjere kako bi se tako provela politika centraliziranja FBiH. Ustav jest predvidio i mogućnost da Vlada donosi uredbe sa zakonskom snagom, ali to je isključivo u slučaju ratnog stanja, prirodne i druge nepogode. No, ako rade tolike institucije i ako znamo da je potrebno donijeti brojne odluke, mijenjati zakone kako bi se odgovorilo epidemiji, onda je jasno da u tim okolnostima treba raditi Parlament. Kad se dogovorilo da Vlada ne donosi uredbe sa zakonskom snagom te da počne raditi Parlament, onda Krizni stožer Sarajevske županije donese odluku da zabrani okupljanje više od 20 osoba. A to se očito ciljalo na Vladu FBiH koja broji 17 osoba, odnosno da se onemogući rad Parlamenta. S jedne strane, ovdje imamo apsurd da Federalni stožer nameće odluke županijama, a ovdje Sarajevska županija nalaže kako će se ponašati federalne vlasti, pa i BiH. Tako se pokušava spriječiti sastanak Parlamenta kako bi promijenio odredbe poslovnika da se održavaju i sjednice izvan sjedišta ili preko videokonferencije obaju domova. Na taj način bez ikakvih problema funkcionirale bi sve institucije FBiH. Prevažno je da sve institucije države, entiteta, županija, gradova i općina mogu raditi u ovakvoj situaciji.

 

Može li se reći da na ovaj način SDA dovodi državu u blokadu jer ne može, analogno tome, raditi ni državni Parlament?

Na ovaj način želi se ingerencije parlamenata uzeti od izvršne vlasti, prije svega Vlade FBiH. Jasno je tko je većina u Vladi FBiH. To su bošnjačke stranke SDA, DF i SBB. Želi se upravljati FBiH u krizi politički jednostrano. Možda se netko neće složiti sa mnom, ali ovo je jedna vrsta državnog udara. Ako na bilo koji način onemogućavate rad državnih institucija, pokušavate spriječiti rad zakonodavnih vlasti, onda raniji navodi nisu bez utemeljenja. Vidjet ćemo do koje će mjere pustolovi, samoljubivi politički predstavnici, ići u ovim vremenima krize i pokušavati stvari destabilizirati iako nam jedinstvo nikad nije bilo potrebnije.

 

Nakon završetka ove krize trebaju li hrvatske stranke razmišljati o promjeni političkih partnera s obzirom na kontinuitet politike koju vodi SDA, koji je čak ovo vrijeme iskoristio i za smjenu SIP-a?

Ta smjena najbolje pokazuje kako funkcionira SDA u svim vremenima iza nas, a vjerojatno se stvari bitnije neće promijeniti ni u budućnosti. SDA pokazuje nesigurnost, ali i nekorektnost u odnosu na ranije dogovore. Dogovori, nažalost, traju samo do trenutka do kad odgovara toj stranci, a onda čim ima mogućnost da izigra dogovore s drugim strankama, to i naprave. Najbolji je dokaz za to i Zastupnički dom Parlamenta FBiH, odnosno tzv. građanski dom. SDA je odluke koje bi s nama dogovarao izglasovao s nama, a one koje nije mogao dogovoriti s nama zbog loših rješenja, trgovao je preko drugih stranaka, sve po matrici kako se to pokazalo u aferi “Asim”. No, nažalost, nadležne institucije nisu ništa poduzele. Nažalost, rekao bih, vrlo slično se ponašaju i druge dominantne bošnjačke političke stranke. Sve te stranke izjašnjavaju se kao građanske, a u biti su jednonacionalne. Što su više lijevo, to su radikalnije. A sve su usmjerene na stvaranje unitarne FBiH, a onda i države BiH.

 

Velika su očekivanja od predstavnika vlasti nakon okončanja krize jer je veliki broj ljudi ostao bez zaposlenja, perspektive?!

Svi moraju biti svjesni da ovo neće proći bez posljedica za bilo kojeg pojedinca ma gdje se on nalazio. Svjestan sam kako već ljudi dobivaju otkaze i zbog toga stalno apeliram da se moramo ujediniti, a ne voditi političke ratove. Ključno je sada mijenjati zakone, provesti rebalans proračuna, omogućiti da se oživi posrnulo gospodarstvo nakon ove krize.

 

Hoće li se uopće održati ovogodišnji lokalni izbori, postoje li uvjeti s obzirom na sadašnju krizu?

Teško će se moći osigurati uvjeti za održavanje izbora ako epidemija potraje sljedećih mjeseci. Pet mjeseci prije izbora SIP mora raspisati izbore i odrediti rokove. Glede toga treba postići dogovor svih političkih stranaka hoće li se odgoditi izbori bez vođenja novih ratova zbog svih izazova koji nas očekuju.

 

Hoćete li na čelu FBiH dočekati izbore 2022. godine?

Ja se iskreno nadam da neću. Bez izmjene Izbornog zakona BiH, mi nećemo imati partnere. To pak znači provedbu odluka Ustavnog suda. Mi se nećemo umoriti u traženju rješenja za ostvarenje ravnopravnosti Hrvata.

 

Može li koronavirus biti prilika za promjenu odnosa i završetak hrvatsko-bošnjačkog konflikta?

Bez svih onih koji su pomogli da se završi rat u BiH, svih koji su važni u međunarodnim odnosima, to je teško očekivati. Nama su potrebni svi oni koji će podržati poštivanje odluka Ustavnoga suda te omogućiti brže kretanje prema europskim integracijama. Mi nemamo alternative i to je jedini način popravljanja ukupne situacije u zemlji.