Predsjednik FBiH:"Sve je jasnije da neke stranke pod plaštem "građanske" zagovaraju jednonacionalnu BiH 31. prosinca. 2018.

Predsjednik FBiH Marinko Čavara u intervjuu za Večernji list komentira političku situaciju u našoj zemlji. Govori o brojnim apsurdima koji se ponovno događaju u BiH, izboru Komšića te pokušaju bošnjačkih stranaka da izaberu svoje Hrvate u Dom naroda FBiH i na taj način kontroliraju političku situaciju. Čavara je poručio da unatoč svemu Hrvati u BiH imaju budućnost.

Kako komentirate aktualnu političku situaciju u BiH?

Aktualna politička situacija prvenstveno je uzrokovana neprovođenjem odluke Ustavnog suda BiH, koji je naredio Parlamentarnoj skupštini BiH da se izmijeni Izborni zakon. Naime, probošnjačke stranke iz Sarajeva SDA, SDP, DF, SBB ocijenili su da je puno bolje ne provoditi tu odluku Ustavnog suda kako bi bolje mogli manipulirati izbornim procesom, što se i dogodilo izborom drugog bošnjačkog člana u Predsjedništvu BiH (Željkom Komšićem) i onemogućavanjem da izabrani legitimni hrvatski predsjednik zauzme svoju poziciju u Predsjedništvu BiH, što jasno determinira postojeće političko stanje u ovoj zemlji. Dakle, neprihvatljivo ponašanje stranki oko neprovedbe donesene odluke Ustavnog suda, do najave da će se blokirati njegove i odluka Središnjeg izbornog povjerenstva jasno pokazuju da i određene političke strukture iz Sarajeva ne žele poštivati institucije ni Ustav ove države, što jasno pokazuje da povlače određene poteze koji nisu u interesu BiH ni naroda koji u njoj žive.

 

Jeste li optimistični po pitanju izmjene Izbornog zakona jer je i sam gospodin Čović nedavno rekao da Vladu FBiH ne možemo očekivati bez tih izmjena?

To je jedini stav koji se može zauzeti u ovom vremenu. Svi oni koji drže do BiH, koji ju smatraju domovinom, trebat će početi zagovarati poštivanje Ustava ove države i odluka institucija. Ne mogu se zaklinjati u BiH, a u isto vrijeme ne poštivati odluke njezinih institucija ni njezin Ustav. Prema tome, nemoguće je formirati vlast u Federaciji BiH dok se ne promijeni Izborni zakon u smislu onih odredbi koje je Ustavni sud pobrisao kao neustavne, odnosno ugradnje odredbi u Izborni zakon sukladno Ustavu BiH, a poznato je da se radi o odredbama koje se odnose na omogućavanje izbora legitimnih predstavnika konstitutivnih naroda.

 

Odluka SIP-a izazvala je mnogo reakcija u BiH. Kako vi gledate na primjenu popisa iz 2013.?

Nažalost, u ovom proteklom razdoblju bili smo svjedoci jako brutalnih napada i prijetnji usmjerenih Središnjem izbornom povjerenstvu preko medija, koji su uputile određene stranke koje su tražile donošenje odluke koja njima odgovara, odnosno odluke koja je protivna Ustavu i Izbornom zakonu. Po meni je nevjerojatno da su sve te prijetnje prošle bez ikakvih sankcija pred sudom i to možda najbolje pokazuje situaciju u kojoj se nalazimo u BiH. S druge strane, stalno sam ponavljao, a to je stav i HDZ-a BiH, odnosno hrvatskih stranki okupljenih oko HNS-a da SIP ne može biti zakonodavac, da može donijeti odluku samo na temelju članka 10.12, u kojem piše da nakon svakog popisa SIP donosi odluku o popuni Doma naroda. Prema tome, SIP samo na osnovi popisa iz 2013. ima zakonski temelj donijeti odluku o popuni Doma naroda, što su i napravili. S druge strane, SIP je, po mom mišljenju, donio i ono što je neustavno u Ustavu FBiH. Važno je reći da Ustavni sud još nije donio odluku po apelaciji gospođe Borjane Krišto kojim se osporavaju odredbe u Ustavu FBiH, a koje je isti taj Sud pobrisao iz Izbornog zakona. To je odredba da se iz svake županije bira najmanje po jedan Hrvat, Srbin ili Bošnjak... Ne znam zašto ta odluka još nije donesena, ja očekujem da će se ipak vrlo skoro to napraviti, budući da će se tako riješiti mnoge dvojbe. Što se tiče općenito odluke SIP-a, dok god je bilo koji sud ne ospori, ona je valjana i mora se primjenjivati bez obzira tko se s njom slagao ili ne.

 

Imamo najnoviji primjer u Vladi Sarajevske županije gdje nema ni jednog Srbina i Hrvata. Kako to komentirate budući da neki tvrde da je sastavljanje ovakve Vlade kršenje Ustava?

Upravo to pokazuje koliko su te stranke, koje su sastavile tu Vladu, dosljedne u onoj priči da treba primijeniti popis iz 1991. Tu se pokazuje sav paradoks. Dakle, taj popis ne primjenjuju kada oni rade, odnosno kada njima ne odgovara, a htjeli bi njegovu primjenu kad je to njima u interesu. Kada je u pitanju sastavljanje Doma naroda, zalažu se za primjenu popisa iz 1991., odnosno žele birati uime drugih naroda. Jednako to su napravili sastavljajući Vladu SŽ-a. Iz svega ovog vidljivo je da te stranke pod plaštem “građanske”, zapravo zagovaraju jednonacionalnu državu u BiH.

 

Mislite li da je izvjesna koalicija HDZ-a BiH i SDA na razini FBiH?

Ništa nije izvjesno dok se ne dogovori, no postoje određeni parametri koji na to ukazuju. Prvenstveno je tu izborni rezultat HDZ-a BiH, odnosno HNS-a, sad Hrvatskog političkog bloka i SDA. Ti parametri ukazuju na neki logičan slijed. No, prije svega treba dogovoriti programska načela, izmjene Izbornog zakona, koji je prioritet da bi se ta vlast uopće mogla formirati, prema tome, treba potražiti partnera koji će poštivati prvenstveno BiH, Ustav BiH i institucije ove države. Tko to nije u stanju, ne može biti partner za rad.

 

I nakon ovih izbora ponovno se aktualiziralo pitanje lažnog predstavljanja. Preko noći neki ljudi postaju Hrvati. Mogu li bošnjačke stranke izabrati svoje Hrvate ?

Čitava priča oko odluke Središnjeg izbornog povjerenstva odnosi se upravo na to, odnosno na nastojanja određenih političkih struktura da se okoriste etničkim čišćenjem Hrvata i Srba. Žele da u dijelovima BiH gdje su etnički očistiti Hrvate i Srbe oni biraju svoje, od jučer deklarirane, “Hrvate” ili “Srbe” kako bi upravljali Federacijom. Jasno je da na takav način žele upravljati kompletnim političkim procesima u BiH. U to je sažeta sva priča oko popune Doma naroda FBiH.

 

Možete li ocijeniti protekli mandat?

Nažalost, konstantno smo taoci sličnih političkih igara, nedosljednosti u pričama, podmetanju spinova... Na samom početku mandata imali smo parlamentarnu većinu u kojoj je sudjelovala i Demokratska fronta, koja je nakon nekoliko mjeseci rušenja sustava dijelom izašla iz vlasti. Ostao je njihov potpredsjednik FBiH kako bi nastavio raditi na destrukcijama vlasti. Pa smo onda imali lutanja SDA, od potrebe da izigrava sve partnere pa do stvaranja nekih parlamentarnih većina koje nisu dogovorene... Imali smo niz turbulentnih razdoblja. SDA je na takav način izglasao niz dokumenata u Parlamentu FBiH rukama onih koji su formalno oporba, a opet je to bilo udruživanje po nacionalnoj osnovi što, naravno, destabilizira odnose i ruši povjerenje među narodima u FBiH. Nadam se da se slično razdoblje neće ponoviti jer sve to najviše šteti svim stanovnicima FBiH, kao i napretku ove države, odnosno stvaranju ambijenta u kojem ćemo svi puno drugačije doživljavati ovaj sustav, u kojem ćemo imati bolju suradnju, ljepši i ugodniji život u BiH. Također, nadam se da će u predstojećem razdoblju biti mnogo više ozbiljnosti i odgovornosti svakoga prema svom narodu.

 

Imaju li Hrvati uopće budućnost u ovakvoj BiH? Ovo vas pitam jer je mnogo Hrvata osjetilo gorčinu nakon proteklih izbora, nametanje Komšića im je, na neki način, sugeriralo da je njihovo mišljenje nebitno. Možete li i poslati neku poruku ohrabrenja?

Bez obzira koliko netko želio ugroziti prava Hrvata ili im ih oduzeti, to ne znači da mi ovdje nemamo budućnost. Naprotiv, BiH je naša domovina i za nju se vrijedi boriti, boriti se onako kako mi zamišljamo, kroz zakone i zaštitu konstitutivnih naroda. Ovo je prelijepa država i naša država te mi nemamo pravo zbog svih onih generacija, koje su nam ovu domovinu ostavile u nasljeđe, od nje odustati zbog bilo kakvog problema. Sve ovo su kratkotrajni pokušaji likova izgubljenih u vremenu i prostoru bez odgovornosti za budućnost, prvenstveno svoje djece i svog naroda. Ne smijemo njima dopustiti da utječu na opstojnost i opstanak hrvatskog naroda. Naša budućnost u BiH je pozitivna, imamo snage i mogućnosti izboriti se da ova država bude i po mjeri hrvatskog naroda te da to bude zemlja u kojoj svi zajedno možemo vrlo lijepo živjeti. Nijedna europska zemlja nema nijednu prednost po kojoj su oni bogati, a mi siromašni. Smatram da je to prvenstveno do odnosa među narodima i strankama, koje mi, uz pomoć velikog broja prijatelja koje imamo u susjedstvu i zemljama svijeta, možemo posložiti da to bude zemlja u kojoj ćemo itekako uživati živjeti.

 

Spomenuli ste prijatelje iz susjedstva. Tu se nakon posljednjih parlamentarnih izbora najviše pokazala Republika Hrvatska usvajanjem Deklaracije. Smatrate li da su u Europskoj uniji konačno shvatili problem Hrvata u BiH?

Mislim da Europa i svijet nisu konačno shvatili probleme u BiH, odnosno mislim da mnogi od njih nisu shvatili konačne probleme u čitavom svijetu. Međutim, pozitivno je što se RH, uz svu pomoć koju je u ranijem razdoblju usmjerila prema BiH - od zbrinjavanja izbjeglica, pomoći u obrani, financijskoj pomoći..., pokazuje kao velik prijatelj BiH i kroz integracije EU-a i NATO-a. Moramo u tom kontekstu gledati Hrvatsku i njezine aktivnosti. S druge strane, Deklaracija o položaju Hrvata u BiH napokon je jedan ozbiljniji dokument o kojem se raspravljalo gotovo cijeli dan u Saboru RH. Samom tom raspravom mnogi, koji nisu razmišljali o onom o čemu govori Deklaracija, vjerojatno su spoznali određene detalje o položaju Hrvata u BiH. Zabrinjava i činjenica s koliko negativnosti se u određenim bošnjačkim krugovima dočekuje jedna takva Deklaracija. Također, te reakcije govore i koliko je taj dokument pogodio u središte, odnosno da su, nažalost, određene bošnjačke elite bile spremne organizirati izbor jednog Komšića na mjesto hrvatskog člana Predsjedništva BiH te da njihove namjere sežu i mnogo dalje. Deklaracijom RH konačno jasno pokazuje odgovornost prema sudjelovanju u potpisivanju Washingtonskog i Daytonskog sporazuma, međutim, to nije dovoljno. I aktivnosti na ostvarivanju ravnopravnosti hrvatskog naroda u BiH, moraju se nastaviti.

Vaša poruka stanovništvu FBiH u novoj godini?

Želio bih svima čestitati blagdane i da nam nova godina donese i pozitivne političke procese te druge pozitivnosti u kojima trebamo sudjelovati svi zajedno.•