Predsjednik Federacije BiH: "Pritiscima na SIP žele vratiti stanje koje je Ustavni sud poništio" 19. studenog. 2018.

„HDZ BiH i stranke HNS-a neće sudjelovati u formiranju vlasti u Federaciji BiH sve dok se u potpunosti ne izmjeni Izborni zakon prema presudama Ustavnog suda BiH.“, izjavio je predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara u intervju Hrvatskom Medijskom Servisu.

„Budući da ne postoje zakonski uvjeti za formiranje vlasti u Federaciji BiH, jer je Ustavni sud BiH stavio izvan snage odredbe Izbornog zakona o popuni Doma naroda, HDZ BiH se zalaže da se najprije riješi pitanje provedbe presude Ustavnog suda BiH, kroz izmjene Izbornog zakona da bi se vlast mogla formirati sukladno Ustavu i zakonu, pa da onda pristupimo formiranju vlasti.“ kazao je Predsjednik Federacije BiH u intervju za HMS.

 

HMS: Možete li biti malo precizniji. Gdje, na kojim razinama će onda HDZ sudjelovati u formiranju vlasti, neovisno o izmjenama Izbornog zakona.

- Pa zakonski uvjeti postoje da se formira vlast u županijama…

 

HMS: I tu će HDZ sudjelovati u formiranju vlasti…?

- Pa, vjerojatno. Mi smo zagovornici da vlast trebaju sačinjavati približno iste stranke od najviše do najniže razine kako bi bilo što prohodnije funkcioniranje sustava i donošenje svih zakonskih rješenja neophodnih na putu euroatlantskih integracija i provođenju svih reformi kako bi ovo stanje koje imamo sada, koje odiše besperspektivnošću i beznađem, vratili u neku pozitivniju atmosferu, da stvaramo ozračje i za gospodarstvo i za sve ljude koji žele živjeti na ovim prostorima da ovdje mogu živjeti od svog rada.

 

HMS: Ako HDZ neće sudjelovati u formiranju vlasti na federalnoj razini dok se ne izmijeni Izborni zakon, hoće li sudjelovati u formiranju vlasti na razini države?

- Mi ne želimo blokirati bilo kakav proces, već smatramo kao legalisti da se vlast ne može formirati bez promjene Izbornog zakona.

 

HMS: Kako komentirate pritiske na Središnje izborno povjerenstvo BiH, koje razmatra donošenje odluke o popuni federalnog Doma naroda?

- Središnje izborno povjerenstvo nije zakonodavac i ne može ono izmijeniti Izborni zakon. To može samo Parlamentarna skupština BiH. Oni koji vrše pritisak na SIP rade to da bi SIP vratio stanje koje je Ustavni sud poništio- da se primjenjuje popis iz 1991. i da se iz svake županije/kantona bira najmanje jedan izaslanik svakog konstitutivnog naroda, što je apsurd. Prema tome HDZ BiH i stranke HNS-a koje su s nama išle na izbore su tu jasne, želimo najprije uspostaviti sustav sukladno Ustavu i presudama Ustavnog suda, a onda ići u formiranje vlasti.

 

HMS: S kim bi onda HDZ formirao vlast?

- S legitimnim predstavnicima srpskog i bošnjačkog naroda. Nakon potvrđenih izbornih rezultata, jasno je tko na razini BiH može predstavljati srpski narod i RS, to je blok koji predvodi SNSD, s hrvatske strane, je više nego očigledno da je to HDZ i stranke HNS-a koje su išle u koaliciji s HDZ-om. I sad očekujemo da se u okviru bošnjačke političke scene, pošto je ona dosta rasparčana, sastave stranke koje čine većinu bošnjačke političke volje. U ovoj situaciji trebamo, dakle, razriješti pitanje cjelovite izmjene Izbornog zakona, da se više nikada to ne bi ponovilo da Bošnjaci biraju Hrvatima političke predstavnike.

 

HMS: Kad govorite o cjelovitim izmjenama Izbornog zakona pretpostavljam da tu mislite na izmjene Izbornog zakona koje bi obuhvatile ne samo federalni Dom naroda, već i Predsjedništvo BiH i Grad Mostar, sukladno presudama Ustavnog suda BiH.

- Upravo tako. Ustavni sud je po apelaciji gosp. Ljubića presudio da se mora osigurati legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda na svim administrativno-političkim razinama koji su po Ustavu definirane da budu predstavništva konstitutivnih naroda, a to je ne samo Dom naroda, već i Predsjedništvo BiH. I to je suština Daytona, na osnovu kojeg je uspostavljen mir u BiH. I ako se ti odnosi među narodima uspostavljeni u Daytonu narušeni, onda takvo stanje može dovesti do novih turbulencija među konstitutivnim narodima, što nam uopće ne treba.

 

HMS: Kazali ste da SIP nije zakonodavac i da ne može mijenjati Izborni zakon. Čudi li Vas onda što SIP već danima, tjednima, razmatra pitanje popune Doma naroda i tako navlači pritiske i napade na sebe bošnjačkih stranaka i bošnjačkih medija. Zašto se oni uopće bave onim što nije njihova odgovornost?

- U članku 10.12 Izbornog zakona stoji da nakon svakog popisa stanovništva Izborno povjerenstvo donosi odluku o popuni Doma naroda. I na taj članak se sada svi pozivaju. Samo sada imamo novu situaciju da je taj dio Izbornog zakona otrgnut od drugog djela kojim se precizira koliko se iz kojeg kantona bira izaslanika iz svakog konstitutivnog naroda i ostalih u Federalni dom naroda, kojeg je Ustavni sud BiH proglasio neustavnim i stavio izvan snage. I sad je jako diskutabilno može li SIP svojom odlukom nadomjestiti to što je Ustavni sud izbrisao. Mi smatramo da SIP ne može biti zakonodavac.

 

HMS: Pritisci na SIP, međutim, nisu od jučer?

-  Točno, članove SIP-a se pokušava kriminalizirati, još od prije izbornog procesa, prijeti im se i kaznenim prijavama, ako ne donesu odluku koja bi odgovarala bošnjačkoj političkoj eliti, a ne presudi Ustavnog suda BiH. I to se i dalje nastavlja s obzirom da SIP dosta solidno radi svoj posao. Sjetite se da je SIP još 2011., u približno istom sastavu, sukladno Ustavu i Izbornom zakonu, donio odluku kojom je proglasio nezakonitim izbor predsjednika i dopredsjednika FBiH i Vlade FBiH, kojom je uspostavljena čuvena platformaška vlast, bez predstavnika Hrvata, koju je visoki predstavnik poništio. I od tada postoji netrpeljivost bošnjačkih političkih elita prema Središnjem izbornom povjerenstvu, iako su sve njihove odluke potvrđene od Ustavnog suda BiH.

 

HMS: Kako komentirate stavove visokog predstavnika Valentina Inzka koji su identični stavovima bošnjačke politike, da se iz svakog kantona mora birati najmanje jedan izaslanik svakog konstitutivnog naroda i da se pri raspodjeli broja izaslanika iz svakog kantona, iz svakog naroda, moraju primijeniti rezultate popisa stanovništva iz 1991., što je suprotno presudi Ustavnog suda BiH?

- Maloprije sam rekao kako je ovaj visoki predstavnik suspendirao odluku Središnjeg izbornog povjerenstva koje je jedino nadležno da provodi neposredne i posredne izbore. I to je uradio prije mogućnosti da se netko žali na tu odluku i da ona ide na Vijeće za žalbe Suda BiH. Dakle, on je uskratio mogućnost da Apelacijsko vijeće Suda BiH potvrdi ili ospori, u drugom stupnju, tu odluku SIP-a. I tako suspendirao ustavno-pravni poredak BiH. I to jasno govori o nepoštivanju visokog predstavnika institucija ove zemlje, njenog Ustava i zakona. I kad to imamo u vidu ne čudi ovakav stav Valentina Inzka. Ja ne znam zašto on to radi, ali to što radi je protiv ove države, njezinih institucija i Ustava.

 

HMS: Ali on je takve stavove, koji su, osim što su pristrani, i suprotni presudi Ustavnog suda BiH iznio i u svom izvješću Vijeću sigurnosti UN-a. Smatrate li da bi netko s tim trebao upoznati Vijeće sigurnosti UN-a?

- Čudna su ta izvješća visokog predstavnika u UN-u. Ona su koncipirana s ciljem da se produži mandat visokom predstavniku. Ona ni blizu ne oslikavaju stanje u BiH. Mi kroz brojne kontakte s predstavnicima međunarodne zajednice nastojimo ukazati na način rada visokog predstavnika, pa i drugih međunarodnih predstavnika kojima nije cilj uspostava reda i zakona i poštivanja Bosne i Hercegovine.

 

HMS: Kako komentirate izjavu Bakira Izetbegovića da je Željko Komšić izabran zato što je Čović ljutio Bošnjake?

- To je još jedno priznanje da su Bošnjaci izabrali Komšića. Takva Izetbegovićeva izjava pokazuje kako se želi Hrvate pretvoriti u bošnjačke podanike, da govore i rade ono što Bošnjaci žele da bi mogli biti izabrani u vlast. Od Hrvata to nikada neće napraviti, a HDZ može samo artikulirati interese i stavove hrvatskog naroda, a ne ispunjavati želje Bošnjaka. Predsjedništvo po Ustavu i Daytonskom sporazumu nije zamišljeno da tamo sjede dva predstavnika Bošnjaka, već predstavnici tri konstitutivna naroda. Oduzimanje prava Hrvatima da izaberu svog predstavnika u Predsjedništvo BiH je neprijateljski čin prema hrvatskom narodu.

 

HMS: Izetbegović, međutim tvrdi, kako se Bošnjaci u BiH ne ponašaju kao Srbi u Jugoslaviji, da ne žele dominirati nad drugim narodima.

- Pa, njega činjenice demantiraju. On sam kaže da su Bošnjaci izabrali Željka Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva i to već treći put, a tvrdi kako Bošnjaci ne žele dominirati nad drugima. I sadašnja njihova politika kroz opstruiranje presude Ustavnog suda BiH usmjerena je upravo na to da, uz, dominaciju u Predsjedništvu BiH i otimanje pozicija Hrvatima u državnom vrhu zemlje, zadrže status quo i da ponovo uspostave vlast bez legitimnih predstavnika Hrvata u Federaciji BiH, kao što su to učinili u dva mandatna razdoblja kroz projekte Alijanse i Platforme. 

 

HMS: Spomenuli ste da vlast u BiH treba biti sačinjena od legitimnih predstavnika konstitutivnih naroda. Predsjednik SDP-a Nermin Nikšić, koji je i lider ovog drugog bošnjačkog bloka koji želi uspostaviti vlast bez SDA, kaže, međutim, kako njegova stranka ne prihvaća formiranje vlasti na, kako je rekao, “etničkim načelima” i da će oni pokušati formirati vlast ne samo bez SDA već i bez HDZ-a, te da po njemu ne postoje predstavnici naroda, već samo predstavnici Bosanaca i Hercegovaca.

- To je klasični spin, takozvanih građanskih stranaka, iako je i njihovo i članstvo i biračko tijelo dominantno bošnjačko. I sad zamislite i da se jedna stranka koja je po nazivu socijaldemokratska, naziva građanskom. Socijaldemokraciju su, dakle, odbacili, doduše oni i nemaju u sebi ništa socijaldemokratsko. A to građansko, koje zagovaraju je privid za ono što oni žele napraviti od BiH, dominaciju većine, a to znači dominacija Bošnjaka. To je jasno i to većina stanovnika BiH zna, iako se ne smijemo umoriti u stalnom upozoravanju što je njihov cilj. Dakle, BiH ne može, niti će postojati kao država, uređena po isključivo građanskom modelu, kao dakle država većinskog naroda, već jedino onako kako je i Ustavom definirana kao država konstitutivnih naroda i svih građana. A tih Bosanaca i Hercegovaca koje Nikšić spominje po popisu iz 2013. je manje od dva posto. Nije li onda apsurdno da mi svi izabrani na izborima predstavljamo one kojih je, kažem, manje od dva posto.

 

HMS: Ali SDP i takozvane lijeve stranke kažu, kako ste vi nacionalisti, a kako se oni bore za univerzalne vrijednosti?

- To je klasična zamjena teza. Jasno je tko se zalaže za poštivanje BiH kao države tri konstitutivna naroda i svih građana, onakve BiH kakva je definirana Ustavom i zakonom, a tko za pretvaranje BiH, pod krinkom građanskom modela, u državu jednog većinskog naroda. I na osnovu toga se može lako zaključiti da su te tzv. građanske i lijeve stranke, najviši nacionalisti u BiH.

 

HMS: Iako presuda Ustavnog suda BiH po apelaciji Bože Ljubića nedvojbeno nalaže primjenu rezultata popisa stanovništva iz 2013. pri popuni Doma naroda, sve bošnjačke stranke zagovaraju primjenu popisa stanovništva iz 1991. te da se iz svake županije bira najmanje jedan izaslanik svakog konstitutivnog naroda, što je Ustavni sud BiH poništio u Izbornom zakonu. Kako to komentirate?

- Bilo bi zanimljivo vidjeti jesu li ti koji zagovaraju primjenu popisa iz 1991. primijenili taj popis u zapošljavanju u općinskim i županijskim institucijama, u javnim poduzećima, agencijama i ustanovama. Vidjet će te da tamo, gdje su Bošnjaci većina, nebošnjaci ne mogu dobiti posao. Pa imate većinski bošnjačkih općina gdje u administraciji nemate ni jednog Hrvata. Bošnjačke stranke zagovaraju rezultate popisa iz 1991. ne da bi Hrvati izabrali svoje predstavnike iz većinski bošnjačkih županija u Dom naroda, jer ih u tim županijama ima toliko da ne mogu prijeći izborni prag i biti izabrani u županijske parlamente, pa onda u Dom naroda, već da oni u hrvatski Klub izaberu svoje Hrvate, ili čak i Bošnjake, koji, preko noći promijene nacionalnost da bi onda po automatizmu bili izabrani u Klub Hrvata. Cilj je izabrati šest Hrvata u hrvatski Klub Doma naroda, kako bi onda opet mogli uspostaviti vlast u Federaciji BiH bez Hrvata, odnosno stranaka koji predstavljaju većinsku izbornu volju hrvatskog naroda. Cilj je, dakle, koristiti efekte etničkog čišćenja Hrvata, kojeg je provela bošnjačka politika, na područjima gdje su oni imali vlast, za ostvarenje velikobošnjačkog projekta, uspostave vlasti bez Hrvata.

 

HMS: A, za što se zalaže HDZ, odnosno HNS?

- Upravo za ono što nalaže presuda Ustavnog suda BiH, da sva tri konstitutivna naroda budu razmjerno predstavljena u nacionalnim klubovima federalnog Doma naroda, da ne može na 24 Hrvata iz Goražda doći jedan izaslanik kao i na 50.000 Hrvata iz Posavine, što je Ustavni sud BiH ocijenio diskriminacijskim, i neustavnim. Ako imamo po 17 izaslanika u nacionalnim klubovima Doma naroda, onda to znači da razmjerna predstavljenost konstitutivnih naroda znači da na svakih 5,88 posto pripadnika nekog konstitutivnog naroda dođe jedan izaslanik. I naš je prijedlog baziran na tome, odnosno na presudi Ustavnog suda BiH, koja nalaže razmjernu predstavljenost svih konstitutivnih naroda, da svaki narod u potpunosti bira svoje predstavnike u Dom naroda, a ne, kao do sada, da Bošnjaci uz svoj Klub izaberu i trećinu izaslanika u Klub Hrvata, te tri četvrtine izaslanika u Klub Srba i Klub Ostalih, i tako Dom naroda pretvore u drugi građanski Dom, a Federaciju BiH u građanski, odnosno bošnjački entitet.